Mirjana Vodopija
LUTAJUĆI KRAJOLIK
MSU, Zagreb, 18. 6. - 18. 8. 2019.
Izložbu većeg formata na čitavom gornjem katu Muzeja, bez obzira na nekolicinu radova što ih od ranije poznajemo, ni u kojem slučaju ne možemo nazvati retrospektivnom. Iako se i ovdje uglavnom pojavljuju Mirjanini karakteristični motivi, cvjetni uzorak, priroda, zima i luster, kao ključne vertikale njena narativa, sada su, reklo bi se, konačno dobili dovoljno prostora da se u potpunosti pokažu. Pa čak i da međusobno komuniciraju, dapače, da njihovim ispreplitanjem nastane jedinstvena mreža što se, poput neke naročite paučine, raširila po čitavom prostoru. Upravo njihova povezanost i atmosfera što prevladava većinom prizora kao da nas smješta u sredinu neke kugle koja se vrlo polako pomiče, kao da iznutra pratimo jedva vidljivo gibanje Vodopijina svijeta. Čak bi se mogli zamisliti i unutar jedne od bezbrojnih svjetiljaka lustera i posvjedočiti komunikaciji jednog elementa i čitava plana, dijaloga iz kojeg i proizlazi dojam organičnosti cjelokupne izložbe.
više..
Žarko Vijatović i Tomislav Gotovac
ViGo
Fotomonografija, Galerija Umjetnina, Split, 2019.
Knjiga je objavljena povodom izložbe "ViGo - Potencijalno važne aktivnosti", održane krajem 2018. u Galeriji Umjetnina i predstavlja djelatnost umjetničke grupe ViGo (Žarko Vijatović i Tomislav Gotovac). Grupa je aktivnost započela sredinom osamdesetih, naime, osim predstavljenog materijala, njeno je djelovanje obuhvaćalo i 'razgovore o izložbama, besciljne šetnje gradom i ispijanje piva', stoga je teško precizno odrediti datum kada je prijateljsko druženje preraslo u umjetničku suradnju, koja je trajala sve do Tomove smrti 2010.
Pa kao što i naziv izložbe sugerira, jedno od bitnih obilježja Grupe, osim trajnosti, jest svojevrsna povijesno umjetnička nevidljivost, što je prilično neobično s obzirom identitet njenih članova, čiji autorski istupi i njihov značaj zauzimaju važno mjesto u povijesno umjetničkom sustavu. Ta nevidljivost djelomično proizlazi iz njihova interesa, 'zanimalo nas je sve što je marginalno, odnosno, pojave koje su većini kustosa i umjetnika bile nezanimljive. Svjesno odustajanje od središta događanja, namjerno odustajanje od događanja bilo koje vrste i ostajanje na marginama bio je naš stvaralački prostor. Upravo je margina nudila slobodu'. (Žarko Vijatović)
više..
Miro Župa
NEMOJ SAD DA NEĆEMO KOD TEBE...
Galerija AŽ, Zagreb, 14. - 29. 6. 2019.
Župin strip ima glavnog junaka, ima nacrtan okvir, ima oblačić s tekstom, nema linearan narativ, autorstvo definira karakterističnim crtežom, najčešće izražava duhoviti komentar i mogli bismo ga svrstati u kategoriju karikature i usporediti s Voljevicom i Reisingerom. Njihovi su Grga i Pero također bili svojevrsni glasnogovornici, ironični komentatori stvarnosti, njihova je perspektiva ishodište uzimala iz takozvanog radničko građanskog, srednjeg, sloja, pradstavljala iskaz obična naroda. Taj je narod u Župinom slučaju također određena skupina ljudi za koju bismo, međutim, teško mogli reći da pripada 'srednjem' sloju, da odgovara njegovom svjetonazorskom modelu, dapače, to je ono što 'običan' narod uglavnom ne razumije, pa i ne želi za to znati.
više..